JEDNOSTAVNI DOMAĆI RECEPTI Šarene salate

Svakodnevno konzumiranje salate jedna je od najzdravijih i najjednostavnijih prehrambenih navika koju možete usvojiti. Sve vrste salata najčešće se konzumiraju sirove, kao prilog glavnom jelu, svakodnevno su na mom kućnom jelovniku. Sadrže dosta biljnih vlakana što veoma dobro utječe na probavu. Hrana bogata vlaknima smanjuje razinu kolesterola i sprječava konstipaciju. Osim toga vlakna daju osjećaj sitosti.

Zelena salata (lat. Lactuca sativa) od davnina je zauzela svoje mjesto u kulinarstvu diljem svijeta. Njeno porijeklo nije točno utvrđeno, pretpostavlja se da je današnja salata potomak samonikle vrste s područja Sibira. Još su stari Grci i Rimljani prepoznali njena dragocjena svojstva te su je uvrstili u svoj jelovnik, bila je cijenjena kao namirnica koja osigurava miran san. Zelena salata je izvor mnogih nutrijenata važnih za zdravlje. U svijetu postoji preko 200 vrsta zelenih salata, kod nas su najpoznatije: glavata,  puterica, kristal, rimska salata, endivija, radič, matovilac i rikula.

Bogata je vitaminima A, C, E, B1, B2, B3, B6 te mineralima fosforom, kalcijem, magnezijem, željezom i bakrom, što je lišće tamnije, veća je nutritivna vrijednost. Događa se da mnogi bacaju prve, vanjske listove, jer su za razliku od mekog, unutrašnjeg dijela suviše tvrdi i žilavi, što je pogrešno, jer vanjski listovi sadrže dvostruko više vitamina C nego unutrašnji. Nikada je nemojte unaprijed rezati, jer tako uništavate vitamin C.

Zelena salata sadrži velike količine antioksidansa (vitamin C i E, folnu kiselinu, likopen i alfa i beta karoten). Upravo ti antioksidansi štite tijelo od utjecaja štetnih radikala. Ako uz salatu jedete i sirovo povrće, učinak će biti još bolji. Voće i povrće smanjuju rizik od mnogih bolesti, posebice karcinoma. Neke od namirnica koje možete uključiti u svoju svakodnevnu salatu su: kuhani krompir, grah, grašak, fažolet, paprika, rajčica, mrkva, jabuka, krastavac, cikla, rotkvica, celer, rikula, peršin, crveni i zeleni kupus, češnjak, kapula, vlasac, poriluk, repa, rodakva, čičoka, sir, tvrdo kuhana jaja, jabuka, metvica, chili paprika, ljutika, mlada zelena kapulica, šparoge.

Konzumiranjem  niskokalorične hrane smanjujete unos kalorija i pojačavate sitost. Pozitivni učinci salata nešto su manji ukoliko im dodajte: dresinge, ulja, vinsku kvasinu, alkoholni ocat, limunov sok, vrhnje, jogurt i druge masnije sastojke, pa to imajte na umu. Salate možete pripremiti sat vremena unaprijed i vratiti ih u hladnjak ali preljev stavljajte tek neposredno prije posluživanja jer su preljevi uglavnom kiseli, salatno lišće može brzo uvenuti i potamniti u dodiru s njima a ostalo povrće provodniti. Po želji posoliti, popapriti i dodati začine. Ako je naribani kupus tvrd i žilav, posoliti ga i malo zgnječiti rukom te sačekati petnaestak minuta da omekša. Mnoge studije su potvrdile da maslinovo i bučino ulje te sirovo povrće produljuju životni vijek. Meso i plodovi mora također su sastojci salata, začinsko bilje, avokado, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke te razni sirevi.

Salate su dovoljno raznolike da se lako uklope u svaki jelovnik, kombinacije su bezbrojne što se vidi na nekim od mojih fotografija. Sama ili u kombinaciji s ostalim namirnicama salata predstavlja pravi ugođaj za oči i nepce a kad se slože i boje, nema ničeg privlačnijeg. Dosta ovih salata i začina uzgajam u pitarima na svom prostranom balkonu i vrtu na selu. Uzgoj je dakle bez umjetnog gnjojiva, kemikalija i otrova. Također veoma je važno, uvijek su svježe ubrane i nadohvat ruke kod kuhinje. Svježe ubrani začini imaju puno jači i intenzivniji miris od onih koji su proveli nekoliko dana u hladnjaku u trgovini.

Marijan Zujić

Prev 1of13 Next

PROČITAJTE JOŠ:

Morski puževi na salatu